subota, veljače 09, 2008

U čemu se razlikuju istraživači paranormalnog?


Postoji nekoliko ključnih razlika između istraživača paranormalnog, kako pojedinaca, tako i cijelih grupa. Razlike koje odmah možete uočiti su one u načinu rada na terenu, u vrsti tehnike koju koriste, služe li se uslugama medija (vidovnjaka), koriste li rašlje ili hi-tec spravice. Međutim onu vrlo bitnu razliku teže je primjetiti odmah. Ja osobno istraživače dijelim u dvije skupine, skeptike i vjernike. Koji su bolji? Tvrdim da su skeptici puno bolji istraživači paranormalnog (i sam spadam među njih) od vjernika. Zašto? Vrlo jednostavno. Istraživač-skepitk, na terenu pokušava dokazati NE postojanje paranormalnog fenomena time da što je moguće više stvari objasni prirodnim pojavama. Ono što ostane neobjašnjeno, vrijedno je daljnjeg istraživanja. Naravno, sav prikupljeni materijal treba vrlo pažljivo provjeriti i ne donositi ishitrene zaključke! Istraživač-vjernik, već je na početku uvjeren kako je svako mjesto koje istražuje opsjednuto i kako se tamo događaju paranormalne stvari. Staru, klimavu dasku će vrlo vjerojatno proglasiti koracima duha, sjenu na zidu ljudima sjenama, razne zvukove koje svaka kuća, dvorac ili sama priroda proizvod odmah će kategorizirati kao pokušaj duha da komunicira sa živima. Svaki orb na fotografiji automatski će proglasiti paranormalnom energijom iako se u gotovo 99% slučajeva radi o prašini, vlazi, kapljicama kiše, insektima... Takav "vjernički" pristup istraživanju paranormalnog uvelike odmaže većini ljudi u ovom polju i vrlo često su izvrgnuti, kako bi naš narod rekao, ruglu! Naravno, svatko od nas u životu ima mogućnost izbora pa tako i ljudi koji se bave istraživanjem paranormalnog. Na vama je da prema svojoj savijesti, svojim razmišljanjima i zaključcima ocjenite u koju skupinu bi svrstali sebe!

petak, veljače 08, 2008

Oprema za "lov" na duhove


Da bi uspješno "uhvatili" duha nije presudno imati najnovija čuda tehnike! Većina opreme je previše skupa ili se kod nas uopće ne može nabaviti! Evo nekoliko stvari koje koriste dobrostojeći lovci na duhove. Digitalna kamera, digitalni fotoaparat, dobri stari fotoaparat sa filmom, digitalni snimač glasa, analogni snimač glasa, EMF detektor (detektor elektro-magnetskog polja), obični termometar, laserski termometar, IR (infracrvene) kamere za snimanje u totalnom mraku (po mogućnosti bežične), bežični mikrofoni, detektori pokreta, laptop, stativi za kamere, kilometri kabela, IR baterijske lampe, geiger brojač, Faraday kavezi u koje se stavljaju bežični mikrofoni kako bi snimili što manje vanjskih zvukova i smetnji... Dakle, pokušajte izračunati koliko bi vam novaca trebalo da nabavite sve ove stvari!!! Najosnovnija oprema koju MORATE imati, a o tome sam već pisao, je digitalna kamera sa opcijom noćnog snimanja, fotoaparat po vlastitom izboru, snimač zvuka digitalni ili analogni i baterijska svjetiljka (čisto iz razloga da vidite gdje hodate u mraku). To je za početak sasvim dovoljno. Neki čak koriste i rašlje u "lovu" na duhove, ja osobno nisam pristalica tog alata. Sva sila najmodernije opreme ne garantira vam apsolutno ništa! E, da, zaboravio sam spomenuti i software za obradu snimljenih materijala. Stvar funkcionira jednostavno, neke duhove uhvatite na prepad, neki žele biti sniljeni na raznim medijima a neki to ne žele, dakle bez obzira na to koliko vaša oprema košta, šanse su jednake i vama i onom koji ima jeftiniju ili skuplju opremu da nešto uhvatite. Pišem o ovom jer dobivam dosta emailova od ljudi koji misle da će skupljom opremom imati bolje rezultate. Ponavljam još jednom, cijena opreme NE GARANTIRA da ćete uhvatiti bilo što paranormalno! Nadam se da smo to razjasnili :)

petak, veljače 01, 2008

Kakve duhove najčešće susrećemo?


I dan danas se vode žestoke rasprave oko "dobrih" i "loših" duhova. neki tvrde da nam se ukazuju i javljaju samo oni "loši". Hm? Krenimo iz početka. U istraživanju paranormalnog najčešće se susrećemo sa onom vrstom duhova koju nazivamo "ljudski duhovi". Znači, to su duhovi ljudi koji su jednom živjeli, radili... baš poput mene ili vas koji ovo čitate. Dakle, postoje li "dobri" i "loši" duhovi? Moj odgovor je, apsolutno DA! Objašnjenje je vrlo jednostavno. Postoje dobri i loši ljudi i logično je da postoje dobri i loši duhovi. Ne zaboravite, i ti duhovi su nekada bili živi ljudi! E sad, da ne pobrkamo neke stvari, zaboravimo na trenutak na "dobre" duhove, znači, ostaju nam loši, (loš čovjek za života, loš duh lošeg preminulog čovjeka), dolazimo do ZLIH duhova koje ni u kojem slučaju ne trebamo brkati sa lošim duhovima. Da utvrdimo gradivo, dobar ili loš duh je duh osobe koja je jednom bila živa ali sa ZLIM duhovima je stvar potpuno drugačija. ZLI duhovi NIKADA nisu nastanjivali ovu zemlju poput ljudskih duhova i njih nazivamo neljudski duhovi!!! Prema nekima, zli duhovi svoj ulaz u naš svijet pronalaze kroz razne seanse, sotonizam... (neki tvrde i ouija table al o njima ćemo drugi put). Ne zaboravite, Zli duhovi su uvijek ZLI!
Kako znati koja vrsta duha nam se manifestira prilikom određenog istraživanja? Kada se radi o ljudskim duhovima fenomeni koji se javljaju su najčešće neobični zvukovi kojima ne možemo odrediti izvor, pomicanje predmeta, svjetlosni fenomeni ili djelomične a ako imamo sreće i potpune aparicije. Što se neljudskih duhova tiče, vrlo često čujemo šapat (bez da se služimo EVP metodom), možemo postati meta agresivnog ponašanja (netko tj nešto što ne vidimo nas gura, udara, grebe, grize, čupa...), neki čak tvrde da i "ljudi sjene" spadaju u manifestaciju neljudskih duhova.
Naravno, i za jednu i za drugu vrstu duhova postoji još znakova da se nalaze u našoj blizini, odnosno da smo mi zašli u njihov prostor, ali ovo su samo neke stvari na koje treba obratiti pažnju prilikom istraživanja. Moj savjet, ako naletite na neljudskog duha, ne petljajte se s njim, odustanite od istraživanja. Ponekad neljudski duhovi imaju gadnu naviku da se "zakače" za osobu i zagorčavaju joj život... O tim stvarima ne želim ni razmišljati! Koliko god se istraživanje paranormalnog činilo zabavno i uzbudljivo, kao i u svim ostalim životnim situacijama, moramo misliti na vlastitu a svakako i na sigurnost ljudi s kojima surađujemo ili živimo!

četvrtak, siječnja 24, 2008

Osnivanje prvog HR istraživačkog tima!


Mislim da sam to već negdje spomenuo, najveća mi je želja upoznati ljude koji se za istraživanje paranormalnog zanimaju isto kao i ja i na taj način osnovati prvi pravi HR istraživački tim paranormalnog. Važno je da imate dovoljno volje i da možete pronaći vremena za povremene istraživačke izlete. Želim upoznati ljude koje zanima video, fotografija, audio... Najteži dio posla nije samo istraživanje već pregledavanje svih prikupljenih materijala. To može biti strašno naporno jer sve treba pažljivo pregledati i preslušati kako ništa ne bi promaklo!!! Čak i ako vas ne zanima sam rad na terenu, možete pomoći na način da analizirate fotografije, audio ili video zapise ili da saznate sve što se saznati može o mjestu koje se istražuje! Nadam se da među čitačima ovog bloga ima ljudi koje nešto od navedenog zanima.
Pozivam vas da mi se javite!

Kako postati istražitelj paranormalnog?


Ako mislite da će vam istraživanje paranormalnog donjeti slavu i novac, ODUSTANITE ODMAH!!! Paranormalne istraživačke grupe koje gledate u raznim TV emisijama su dobro sponzorirane i putem tih sponzora dobro opremljene najnovijom tehnikom! Kada se kamere ugase, ostaje gola realnost! Istraživanje paranormalnog nije ni unosan ni glamurozan posao kako možda na prvi pogled izgleda! Niti jedan istraživač paranormalnog (to se odnosi i na cijele grupe) s kojima ja surađujem i koje osobno poznajem, NIKADA ne naplaćuje svoje usluge!!! Nuditi svoju pomoć ljudima koji imaju probleme sa paranormalnim fenomenima (ili misle da imaju) a onda to naplatiti, bilo bi krajnje neetično. Dakle, u istraživanju paranormalnog nema zarade (osim ako ne nađete nekog sponzora) ali ima jako puno troškova na koje morate biti spremni ako se time želite baviti. Neki od troškova su na prvom mjestu nabavka opreme (i to one osnovne, nikakve hi-tec spravice), troškovi putovanja, goriva, baterija..... Većina grupa to rješava interno, putem nekakvih članarina. Da skratim priču, želite li postati istražitelj paranormalnog najbitnija je volja i želja! Osim toga najminimalnija oprema koju morate imati je digitalna kamera sa opcijom noćnog snimanja, voice recoder (digitalni ili analogni) i baterijska svjetiljka. Uvijek vodite dnevnik svojih istraživanja. datum, sat, mjesto, ljudi koji su eventualno s vama i dakako nalazi istraživanja. Moj savjet je da na istraživanje nikada ne idete sami!!! Ako istražujete neku staru kuću ili dvorac, svakako je provjerite po dnevnom svjetlu čisto iz sigurnosnih razloga! Ne zaboravite da ne možete baš svuda ući bez dozvole! Za početak je najbolje da istražite kuću ili stan nekog poznanika ili člana obitelji. Zapamtite u istraživanju paranormalnog NEMA profesionalaca niti stručnjaka, ma koliko neki tvrdili da su upravo to! Vaši ili moji nalazi istraživanja, teorije ili dokazi su jednako dobri ili loši kao od bilo kojeg istraživača paranormalnog. To ne znači da ne treba potražiti savjet od iskusnijih istraživača sa više staža na terenu. Vjerujete, ni jedna knjiga, dokumentarni film ili priča iz prve ili druge ruke vas ne može pripremiti na ono na što možete naići na svojim istraživanjima. Važno je zadržati prisebnost u svakoj situaciji ili čak odustati od istraživanja ako smatrate da u datom trenutku za to niste potpuno spremni!!!

četvrtak, prosinca 27, 2007

EVP - Glasovi mrtvih


EVP je kratica za Electronic voice phenomenon, neobjašnjive zvukove snimljene na raznim medijima (kasetofon, digitalni snimač zvuka...) Nekada se EVP odnosio samo na zvukove snimljene na audio vrpce, no s razvojem tehnologije, zvukovi i slike mogu biti snimljeni na razno raznim medijima i tada u uporabu ulazi kratica ITC odnosno Instrumental TransCommunication. Neki tvrde da je prvu spravu za komuniciranje s mrtvima napravio Thomas Edison no drugi to oštro pobijaju. Glasovi koji se pojavljuju na snimkama najvjerojatnije pripadaju preminulim osobama i ne zna se na koji način u stvari funkcioniraju. Neki istraživači tvrde da apsolutno svatko može snimiti EVP dok neki pak naglašavaju kako ipak postoje ljudi koji su u tome uspješniji od drugih iz ne baš jasnih razloga. Mnoge je glasove vrlo teško čuti i razumjeti iz prve. Njihovo trajanje je u prosjeku 2-3 sekunde i uglavnom se radi o najviše četiri riječi, iako postoje i iznimke i to ne tako rijetke. Pažljivim preslušavanjem može se razlikovati muški od ženskog ili dječjeg glasa, čak i starosna dob osobe.
Što vam je potrebno za snimanje EVP-a?
Snimač zvuka bilo da koristi kasete ili se radi i digitalnom snimaču
Ako koristite snimač s kasetama, dobro je imati externi mikrofon kako kaseta ne bi snimala rad motora.
Većina ipak preporuča digitalne snimače (koje možete nabaviti za 200 kn) jer snimke vrlo jednostavno prebacite u računalo i analizirate ih uz pomoć software-a za audit editing.
Osim mikrofona dobro je imati i slušalice koje pokrivaju cijelo uho kako bi utjecaj vanjskih zvukova bio što manje jer su EVP najčešće vrlo tihi i lako ih je propustiti ukoliko ne slušate pažljivo. Ali i to s vremenom i praksom predstavlja manji problem.
Ako koristite snimač sa kasetama bilo koja low noise high sensitivity kaseta je sasvim u redu.
Procedura snimanja
EVP možete snimati na bilo kojem mjestu u bilo koje doba dana ili noći, za to ne postoje pravila. Neki savjetuju da snimanje započnemo u trenutku kada smatramo da imamo najviše energije.
Osobno smatram da je najbolje snimati kraće vremenske periode jer tako skraćujete vrijeme preslušavanja koje može biti vrlo naporno jer neke glasove nećete čuti prilikom prvog preslušavanja a i praksa ljudi koji se bave isključivo snimanjem EVP-a pokazuje kako se glasovi obično javljaju u prvih pet minuta snimke. Kada započnete snimanje, navedite datum, sat, mjesto, broj ljudi koji sa vama kako prilikom preslušavanja glas nekog od vaših prijatelja/kolega ne bi zamjenili za EVP. Ponekad istraživači koriste pozadinske šumove kao šum vode, bijeli šum (na internetu možete skinuti snimku bijelog šuma koji možete koristiti pri snimanju), radio prijamnik namješten između frekvencija... no sve je to stvar osobnog izbora (ja ne koristim ni jedan pozadinski šum).
Nakon što ste naveli datum, sat, mjesto i svoje ime (i imena ostalih ljudi) započinjete a snimanjem. Jednostavno ostavite snimač da radi neko vrijeme i to je to. Međutim osobno smatram da je način kada postavljate određena pitanja, puno bolji. Postavite pitanje i ostavite razmak od 20-30 sekundi do slijedećeg pitanja. Ne zaboravite da su mnogi ljudi preminuli davno prije razvoja tehnike, tako da nije loše objasniti duhu da priča u objekt kojeg ćete mu opisati (kastofon) jer ćete na taj način čuti što vam želi reći. U principu sve je vrlo jednostavno. Ako iz prve ne snimite EVP nemojte odustati i vrlo pažljivo preslušavajte svoje snimke. Ponekad nećete čuti glasove ali je moguće da uhvatite neobjašnjive zvukove i šumove!
Klasifikacija glasova
Neki istraživači razvili su vrlo detaljnu klasifikaciju glasova koja je po meni prekomplicirana, pogotovo za ljude koji se tek počinju baviti EVP istraživanjem, zato ću se zadržati na osnovnoj i jednostavnoj klasifikaciji.
Klasa A Glasovi se čuju na zvučnicima ili slušalicama i potpuno su razgovjetni. Svi koji ih slušaju čuju istu riječ ili rečenicu.
Klasa B
Glasovi se čuju na zvučnicima ili slušalicama ali nisu potpuno razgovjetni i ljudi će uglavnom imati različite interpretacije onog što je snimljeno.
Klasa C
Glasovi se mogu čuti jedino preko slušalica ali su gotovo nerazumljivi i vrlo teško je razabrati riječi.
Glasovi klase B i C mogu sadržavati jednu ili dvije razumljive riječi ali glasnoča nije ista kao kod glasova klase A.
Kada snimate digitalnim snimačem, svakako prebacite snimke u računalo jer će zvuk biti daleko bolji nego da snimku preslušavate na ugrađenom zvučniku koji je preslab za dobru reprodukciju.
Svakako vodite zabilješke o mjestu, danu, satu snimljenog materijala, upišite riječi ili rečenice koje ste čuli prilikom preslušavanja. Organizirajte foldere u računalo tj označite audio kasete.
I to je to! Želim vam ugodno snimanje :)

četvrtak, prosinca 20, 2007

Klasifikacija duhova i paranormalnih fenomena


Ovo je samo jedna od mnogih klasifikacija duhova koje možete pronaći na webu. nekima je pristupljeno s više a nekima s manje ozbiljnosti. ova je preuzeta od The Society for Paranormal Investigation.
Klasa I (interaktivni duhovi preminulih ljudi)
Fantomi
Aparicije
Klasična posjednuća
Sablasti na grobljima
Eterične pojave
Klasa II (posjednuća vezana za lokaciju, rezidualna, ne interaktivna)
Rezidualna posjednuća
Buka
Fantomski objekti
Otisci
Klasa III (psihokinetika)
Izvan osjetilna percepcija (općenito)
Poltergeist
Psihičko uznemiravanje
Upravljanje mislima
Astralne projekcije
Bilokacija/Dvojnici
Umjetni duhovi
Shapeshifter (ne znam koji se izraz kod nas koristi)
Psihičko gledanje na daljinu
Klasa IV (zemaljske misterije)
Feng Shui - Geomantija
Geomagnetske anomalije
Točke energije
Vorteksi/Portali
Vremenski pomaci
Klasa V (neljudska bića)
Anđeli
Demoni
Elemantali
Fantomska svjetla?
Duhovni vodići
Niža astralna bića
Prirodni čuvari
U ovoj klasifikaciji spominju se i izvanzemaljci i vampiri ali moje je mišljenje da je to već brkanje krušaka i jabuka.

Evo još jedne klasifikacije prema Belmont-King-Riddle

Klasa I - opisan kao nerazvijena forma, nerealna i teško uočljiv, njegovo djelovanje ograničeno je na zvukove, glasove i svjetlosne pojave.
Klasa II - duh koji je vidiljiv iako ne u potpunosti (vidljiva glava ili ruke), može pomicati stvari (poltergeist)
Klasa III - duh poprima ljudski oblik (vidiljivi glava torzo ruke) ovi duhovi često mjenjaju oblik.
Klasa IV - kada istraživače otkriju identitet duha iz klase III on postaje klasa IV
Klasa V - ektoplazmička manifestacija definirane ali neljudske forme
Klasa VI - neljudski "životinjski" duhovi
Klasa VII - Metaspecter - duh s moćima koje uvelike prelaze ljudske moći. Može mjenjati oblik po želji, pomicati stvari, dematerjalizirati stvari, prizivati nametnike, opsjedati ljude...
Vapor (maglasti, parasti) ovaj izraz opisuje bića koja mogu prolaziti kroz zidove i ostale fizičke prepreke
Focused (usredotočen) duh koji ne može napustiti mjesto na kojem se ukazuje
Repeater (ponavljač) duh koji se vraća sve dok se ne otkrije razlog njegovog pojavljivanja
Kao što rekoh ovakvih klasifikacija ima na stotine, razlike su vrlo male i ponekad više kompliciraju nego što pojednostavljuju stvari. Ja se držim klasifikacije o kojoj sam već pisao Poltergeist, demon, rezidualno i inteligentno. Naravno da svuda postoje određene varijacije.

Rezidualna opsjednuća


Rezidualna, odnosno ponavljajuća opsjednuća

Ovo je najčešći oblik opsjednuća. Rezidualna opsjednuća su poput slike utisnute u vremenu. Čini se kako je duh izgubljen u vremenu ali duh nije ni prisutan, već samo njegova energija.
Najčešće ljudi čuju krikove ili plač, koji su obično povezani s nekim traumatičnim događajem. Također, često se čuju koraci u istom dijelu kuće ili stana. Kod ovih opsjednuća je zanimljivo to da se uvijek ponavljaju na mjestu na kojem se zbio neki vrlo važan događaju u životu te osobe, obično je to nasilna smrt ili nesreća. Kod ovakvog opsjednuća ne možete napraviti ništa! Jednostavno se morate priviknuti na njih. Ona vam ni na koji način ne mogu nauditi. Znači, u kući nemate duha, već energiju koja se iz nekog razloga ponavlja uvijek iz početka. Ponekad mogu biti zastrašujuća ljudima u čijem domu se događaju ali od njih uistinu ne prijeti nikakva opasnost. Mogu se ponavljati svake noći, jednom tjedno ili jednom godišnje. Dakle, jedino što u ovom slučaju možete napraviti je da se na njih naviknete 

Inteligentna opsjednuća


Kod ove vrste opsjednuća radi se o duhu ili duhovima koji su u potpunosti svjesni svoje okoline. Primjetiti ćete da ovi duhovni nisu vezani za samo jedno mjesto u vašem domu, oni se slobodno kreću kroz prostor. Ova vrsta duhova želi biti primjećena i pokušat će uspostaviti kontakt sa živima. Moći ovih duhova su vrlo ograničene, obično mogu pomicati samo vrlo lagane predmete. Trude se na sve načine da ih ljudi primjete ali najčešće se dogodi na preplaše ljude. Vrijeme kada se ovi duhovi najlakše manifestiraju je od 23 – 04 sata. Paranormalni istražitelji to objašnjavaju na način da je duhovima potrebno puno manje energije kako bi postali vidljivi.
Ovi duhovi mogu biti dobroćudni ili „zločesti“, ovisno o razlogu zbog kojeg su još uvijek vezani za ovaj svijet. Ponekad dolazi do opsjednuća zbog toga što je duh živio u toj kući i dalje je smatra svojom te želi da je vi napustite. Ponekad ostaju vezani za neki prostor jer shvate da ih netko iz obitelji (najčešće djete) može vidjeti. (Imaginarni prijatelji???) Možda u kući imate neki predmet za kojeg se duh još za života jako vezao. Ponekad su tu jer nekog ili nešto traže, jer žele ispraviti neku nepravdu koja im je počinjena za života. Ponekad čak prihvaćaju činjenicu da su mrtvi! Bez obzira na razloge, ovi duhovi najčešće ne žele napustiti ovaj svijet! Ovih duhova se najteže riješiti (ukoliko to želite), oni su baš kao i vi svjesni svega ali i limitirani u svojim postupcima. Ponekad mediji uspješno rješavaju ove slučajeve na način da objasne duhu da njegovo mjesto nije ovdje i da mora krenuti dalje a ponekad duh sam odlazi ako smatra da je njegov posao završen!

Poltergeist


Poltergeist je njemačka riječ i u slobodnom prijevodu znači „Bučni duh“
Izvješća o ovim duhovima datiraju još od antičkih vremena.
Njihovo djelovanje obično počinje udarcima, lupnjavom i pomicanjem namještaja. Nakon toga, njihova aktivnost jača i manifestira se glasovima, čak i potpunim aparicijama! Uzrokuju premještanje teških komada namještaja i nerijetko tresu krevet na kojem spavate. Poltergeiste mnogi smatraju najstrašnijom vrstom opsjednuća zbog njihove žestine i učestalosti. U većini slučajeva poltergeist je koncentriran na žensku osobu u pubertetu (iako ima i izuzetaka). Ovu vrstu posjednuća je u principu vrlo teško klasificirati jer je gotovo nemoguće pronaći dva ista slučaja. Najpoznatiji i odlično dokumentiran slučaj Poltergeista je onaj iz 1977. godine, poznat kao Enfield Poltergeist o kom je snimljen i odličan dokumentarac „Intervju sa Poltergeistom“ (ako nekog zanima, imam ga na dvd-u). Neke osobe u istom domaćinstvu su više ili manje pod utjecajem poltergeista jer se čini kako se on koncentrira na najlabilniju osobu. Aktivnosti uglavnom jenjavaju ako ta osoba nije u kući! Obično se radi o osobi koja je pod velikim stresom ili je emotivno nesređena. Ako se radi upravo o takvoj osobi, obično nakon što potraži liječničku pomoć, sve aktivnosti prestaju! Ako primjećujete djelovanje poltergeista u svojoj kući ali u vašoj obitelji nema pubertetlija, tada se uglavnom radi o nekoliko duhova koji su udružili snage kako bi bili snažniji i na taj način skrenuli pozornost na sebe. Ono što vi trebate učiniti je, pronaći moguće razloge njihovog bijesa, zašto su vezani baš uz vašu kuću (ispitajte povijest kuće i zemljišta na kojem se nalazi). Ako to saznate, obično nije problem pomoći duhovima da krenu dalje i oslobode se zemaljske veze a vas ostave na miru. Ako shvatite zašto je poltergeist bio u vašoj kući, znati ćete i kako ga spriječiti da se ponovo vrati. Znanje je vrlo važno kako bi se mogli zaštititi od eventualnih budućih napada!